Komitet UN-a: Članovi romske zajednice žrtve konstantne diskriminacije i marginalizacije

Komitet UN-a za diskriminaciju je na posljednja dva zasjedanja razmatrao situaciju u BiH, nakon čega je istaknuto 19 ključnih poglavlja u kojima bi vlasti u našoj državi hitno trebale reagirati i zaustaviti diskriminatorne politike koje postoje.

Ova poglavlja posebno se odnose na manjinske zajednice, kao što su Romi, povratnici, migranti i izbjeglice, te tražitelji azila – svi prepoznati kao žrtve segregacije, govora mržnje i zločina inspiriranih mržnjom.

Kao najugroženija grupa istaknuti su članovi romske zajednice, za koje Komitet navodi da su žrtve konstantne diskriminacije i marginalizacije, prenosi Detektor.

“Ključni problemi uključuju loše uslove života, limitiran pristup javnim službama i zapošljavanju, posebno za žene Romkinje, neadekvatnu zdravstvenu zaštitu, te niske stope upisa i pohađanja romske djece u škole”, navodi se u izvještaju, kao i preporuke za rješavanje njihovih egzistencijalnih pitanja.

Posebnu zabrinutost izazvalo je stanje povratnika za koje kažu da se susreću sa širokom diskriminacijom i segregacijom, što ometa njihov povratak u mjesta porijekla.

“Uprkos određenom napretku u pristupu adekvatnom smještaju, povratnici se i dalje bore s obrazovanjem, zapošljavanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom, te se i dalje suočavaju sa govorom mržnje i fizičkim nasiljem”, zaključuju iz Komiteta.

Zbog ovakvog stanja, preporučili su državnim organima da hitno istraže sve slučajeve govora mržnje i nasilja nad povratnicima, kako bi se osiguralo da počinioci budu procesuirani i kažnjeni.

Uz teško stanje povratnika, diskriminatorne izborne odredbe i problemi u postizanju tranzicijske pravde dodatna su dva poglavlja izvještaja za koja je UN-ov Komitet istaknuo da vlasti u BiH moraju pronaći hitna rješenja.

Navedeno je kako veliki problem predstavlja činjenica da izborni zakoni na državnom nivou i dalje sprečavaju osobe koje nisu pripadnici konstitutivnih naroda da se kandidiraju za predsjedničke izbore, zbog čega su pozvali na hitno implementiranje međunarodnih presuda i izmjenu zakona. Također, zabilježene su i zloupotrebe statusa nacionalnih manjina tokom izbornog procesa u institucije i tijela u kojima je zagarantirano mjesto ovim skupinama.

U poglavlju o tranzicijskoj pravdi, navedeno je da zabrinjava ograničen napredak u ovom procesu i rasprostranjenost narativa podjela o ratu – što sprečava izgradnju mira i rješavanje pritužbi žrtava ratnih zločina. Posebno je ukazano na širenje govora mržnje koji je usmjeren protiv različitih ugroženih grupa u državi, gdje se najviše ističe negiranje genocida i ratnih zločina, što je kriminalizirano odlukom visokog predstavnika u BiH iz juna 2021. godine.

Kao dodatni problemi izdvojeni su podijeljen obrazovni sistem i postojanje oko 50 slučajeva “dvije škole pod jednim krovom”, slučajevi trgovine ljudima, te rasne predrasude i stereotipi u javnom diskursu.

Zbog svega navedenog, preporučeno je jasnije izvještavanje o rješavanju ovih problema, kao i harmonizacija zakona i sistema vlasti na svim nivoima, te konsultacije s civilnim društvom.

(Newipe)