LOKALNI IZBORI U KAKNJU: Šta kandidati poručuju romskoj zajednici

Piše: Amra Ahmetović

Na predstojećim izborima za poziciju načelnika Općine Kakanj, borit će se pet kandidata i jedna kandidatkinja: Mirnes Bajtarević – SDA (Stranka demokratske akcije), Adi Kubat – SDP (Socijaldemokratska partija BiH), Behija Kulović – NS (Naša stranka), Dženan Kubat – Naprijed BiH, Almedin Aliefendić – Nezavisni kandidat, te Vjekoslav Grubešić – HDZ BiH (Hrvatska demokratska zajednica BiH).

Iako se suočavaju sa brojnim izazovima, tema koja se često zanemaruje su problemi i potrebe romske zajednice. Od pet kandidata i jedne kandidatkinje, samo su se dva kandidata izjasnila o specifičnim planovima za unapređenje položaja Roma u Kaknju – Almedin Aliefendić i Mirnes Bajtarević. Ostali kandidati nisu iznijeli konkretne mjere ili stavove o pitanjima koja se tiču romske zajednice, ostavljajući otvorenim pitanje kako bi njihova politika mogla utjecati na ovu ranjivu grupu.

Obrazovanje kao temelj

Nezavisni kandidat, Almedin Aliefendić, ističe da su problemi s kojima se romska nacionalna manjina susreće slični onima koji pogađaju sve ranjive grupe u općini. On smatra da je ključno osigurati sredstva za podršku obrazovanju djece:
–Nadležno ministarstvo treba da obezbijedi udžbenike, a ono što bi Općina trebala jeste osnovna oprema za djecu (odjeća, obuća, pribor). Smatram da za ovu pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine nisu potrebna velika sredstva, ali bi dugoročni efekat i podrška bili veliki, kaže Aliefendić.

On takođe naglašava potrebu za pomoći u ishrani djece, ističući da trenutna sredstva koja općina izdvaja putem Centra za socijalni rad nisu dovoljna. S druge strane, Mirnes Bajtarević, aktuelni načelnik Općine Kakanj, se oslanja na dosadašnju saradnju Općine Kakanj s organizacijama poput Caritasa Švicarske i NVO Romalen:

–Općina Kakanj već nekoliko godina implementira projekte zajedno sa Caritasom Švicarske. Jedan od ciljeva ovih projekata je zapošljavanje marginaliziranih grupa, u našem slučaju članova romske zajednice u Kaknju, navodi Bajtarević.

Zapošljavanje: Ključni izazov

Aliefendić upozorava na izazove zapošljavanja Roma, ističući da Romi često nemaju adekvatno obrazovanje i stručnost.

„Moramo više napora uložiti u uključivanje što više djece u obrazovanje. Također, moramo više razgovarati s privrednicima da se prijavljuju na programe zapošljavanja. Na taj način ćemo pružiti priliku ovoj populaciji da izdržavaju svoje porodice, što oni u suštini i žele”, objašnjava Aliefendić.

S druge strane, Bajtarević se slaže da je zapošljavanje ključan problem, ali dodaje da se Općina takođe fokusira na stambena rješenja za romsku zajednicu, poručujući da će svakako nastaviti sa izgradnjom novih stanova za pripadnike romske zajednice u skladu sa ranije donesenim kriterijima i rang listama.

“Ova rješenja su ključna za stvaranje stabilnog okruženja koje će omogućiti bolji pristup obrazovanju i zapošljavanju”, ističe Bajtarević.

Zdravstvo: Pristup kao prioritet

Aliefendić smatra da je unapređenje pristupa zdravstvenim uslugama jedan od ključnih prioriteta njegovog programa za mandatni period 2024-2028. On naglašava zabrinjavajuću situaciju u kojoj veliki broj Roma nema zdravstveno osiguranje, što im onemogućava pristup neophodnim zdravstvenim uslugama.

„Svjesni smo da veliki broj Roma nema uopšte zdravstveno osiguranje, što im onemogućava adekvatan i pravi pristup svim neophodnim zdravstvenim uslugama. Također, ova populacija nema pristup neophodnim terapijama i lijekovima zbog nedostatka sredstava“, rekako je Aliefendić, dodajući da su terapije često skupe i da je neophodno da općina posveti više pažnje ovom segmentu. On predlaže da se u programe podrške uvrste mjere koje će omogućiti bolje zdravstvene usluge za Rome, čime bi se poboljšala kvaliteta njihovog života.

S druge strane, Bajtarević ukazuje na složenost problema pristupa zdravstvenim uslugama. On ističe da su raniji pokušaji rješenja uključivali saradnju s donatorima i nadležnim državnim institucijama, ali da situacija ostaje teška:

–Vrlo je teško ovo riješiti, obzirom na problem koji je na snazi. Očekujem uključivanje viših nivoa vlasti jer zdravstvo nije nadležnost općine, i stoga je teško dati konkretan odgovor, objašnjava Bajtarević.

On naglašava da su osobe bez adekvatne obrazovne pripreme suočene s dodatnim preprekama u ostvarivanju zdravstvene zaštite, što komplikuje situaciju. Bajtarević dodaje da općina može delimično sufinansirati zdravstvenu zaštitu za određene kategorije Roma, ali ističe da je ključna uloga kantonalnih i federalnih ministarstava:

–Mislim da je ključ u kantonalnim i federalnim ministarstvima koji trebaju obratiti pažnju na ovu grupu naših ljudi, zaključuje Bajtarević.

Saradnja i promjena svijesti kao ključ

Almedin Aliefendić naglašava važnost

Saradnja sa nevladinim organizacijama koje se fokusiraju na Rome, jedini nezavisni kandidat, smatra važnim. Aliefendić smatra da je neophodno uključiti škole u ovaj proces, kako bi se omogućila bolja integracija Roma u društvo. Kaže da je to nešto u čemu očekuju pomoć i saradnju sa nevladinim organizacijama na području općine Kakanj, a prije svega s organizacijama koje se bave pitanjima problematike i podrške romskoj populaciji.

“Također, neizostavan partner će nam biti i škole na području naše općine“, ističe Aliefendić.

On smatra da socijalna inkluzija treba da bude vodilja svima, posebno kada su u pitanju Romi, koji su često najranjivija kategorija stanovništva.

„Romi su uvijek bili dio našeg društva, veoma cijenjeni i poštovani, ali i veoma uspješni u svim poljima. Želim da vratimo zajedničko mjesto Romima koje su uvijek imali u našoj općini”, dodaje on.

Aktuelni način Općine Kakanj se fokusirao na jačanje svijesti građana o jednakosti i važnosti inkluzije. On je istakao da je potrebno promovisati pozitivne primjere iz zajednice kako bi se smanjila stigmatizacija Roma.

„Jačanje svijesti svih građana o potrebi prenošenja teze kako smo svi jednaki je ključno. Naročito kroz pozitivne primjere koje imamo sa uspješnim kakanjskim Romima, kao i sa djecom koja pohađaju naš vrtić, osnovnu i srednju školu, pa i koji studiraju na fakultetima”, objašnjava Bajtarević.

On predlaže organizaciju radionica, panela, diskusija, akcija i kampanja kao načina za uključivanje i jačanje zajednice, te smatra da će takvi događaji pomoći da se stvori otvoreniji dijalog između Roma i drugih građana, čime ćemo doprinijeti boljoj integraciji.

Partnerstvo za bolja rješenja

Almedin Aliefendić ističe da romska zajednica već ima svoje mjesto u Općinskom vijeću, što predstavlja prvi korak ka njihovoj inkluziji u proces donošenja odluka. On naglašava važnost dodatnog uključivanja predstavnika i nevladinih organizacija kako bi se osiguralo da se glasovi Roma čuju u svim relevantnim pitanjima.

„Romi imaju jedno mjesto u Općinskom vijeću Kakanj u kojem je predstavnik nacionalnih manjina, i vjerujem da će tako biti i ubuduće. Međutim, potrebno je predstavnike i vijeću, ali i prestavnike nevladinih organizacija malo više uključiti u donošenje konkretnih mjera, posebno onih koje se tiču ove populacije“, objašnjava Aliefendić.

On smatra da su predstavnici romske zajednice, kao i nevladine organizacije, izvor korisnih i zdravih prijedloga koji mogu doprinijeti razvoju zajednice:

–Prateći rad njihovih predstavnika u vijeću, shvatio sam da imaju vrlo korisnih prijedloga za čiju realizaciju nisu potrebna velika sredstva. Stoga u svom radu planiram da mi ovi prestavnici budu partneri kako bismo zajednički došli do najboljih rješenja, dodaje on.

Uključivanje kroz javne rasprave

Mirnes Bajtarević se fokusirao na važnost uključivanja predstavnika romske zajednice kroz nevladine organizacije, ali i putem javnih rasprava. On naglašava da je ovo ključno za osiguranje transparentnosti i pravičnosti u donošenju odluka koje se tiču prava i potreba Roma.

„Planiram da uključim predstavnike romske zajednice u donošenje odluka kroz nevladine organizacije koje djeluju na području Općine Kakanj, ali i pojedinačno kroz javne rasprave”, kaže Bajtarević i dodaje da bi ova strategija omogućila da se čuje glas Roma i da se osigura da interesi Roma budu zastupljeni u svim relevantnim procesima.

Jačanje saradnje

Almedin Aliefendić ističe ključnu ulogu nevladinih organizacija u unapređenju položaja Roma. On vjeruje da će ove organizacije biti od suštinskog značaja ne samo u donošenju konkretnih mjera, već i u njihovoj implementaciji.

„Kao što sam već naveo, nevladine organizacije koje se bave pitanjima Roma će mi biti partneri kako u donošenju konkretnih mjera u poboljšanju statusa Roma, tako i u realizaciji tih mjera“, naglašava Aliefendić.

On dodaje da u Kaknju postoje snažne i dobro organizovane nevladine organizacije koje treba podržati i maksimalno uključiti u kreiranje i realizaciju strategija. Kaže da te organizacije imaju ključnu ulogu u razvoju zajednice i njihov glas mora biti uvršten u sve odluke koje se tiču Roma.

Mirnes Bajtarević takođe ističe značaj dugoročne saradnje s nevladinim organizacijama. On vjeruje da će ta saradnja postati još jača i konkretizovanija u budućnosti.

„Općina Kakanj već dugi niz godina ima odličnu saradnju s NVO koje štite prava Roma. Ona će biti još više jača i konkretizovana kroz zajednička apliciranja i finansiranja projekata koji imaju za cilj jačanje romske zajednice i kvalitete njihovog života“, objašnjava Bajtarević.

On naglašava da je zajednički rad ključan za postizanje stvarnih promjena u životima Roma, kao i za osiguranje potrebnih resursa za realizaciju različitih projekata.

„Svi moramo raditi zajedno kako bismo obezbijedili bolje uslove za život, obrazovanje i zapošljavanje članova romske zajednice“, zaključuje on.

Za vrijeme mandata aktuelnog načelnika Općine Kakanj, Mirnesa Bajtarevića, u periodu od 2021. godine do 2024. izdvojena su sredstva za obezbjeđenje školskog pribora za najugroženije romske učenike. Centar za podršku Roma „ROMALEN“ je bio ključni partner u ovoj inicijativi. Sredstva koja je općina osigurala korištena su i za projekte zapošljavanja u saradnji s organizacijama kao što je Caritas. Izdvojena su finansijska sredstva za zdravstvene preglede, uključujući ginekološke usluge za sve Romkinje. Općina je podržala organizaciju Festivala Romske kulture i aktivizma „FRKA“. Izdvojena su i određena sredstva za obilježavanje važnih datuma vezanih za romsku zajednicu, uključujući Svjetski dan Roma i Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

Uz važnost ekonomskih i infrastrukturnih pitanja, naglasak na pravima manjina, uključujući romsku zajednicu, dodatno oslikava potrebu za održivim rješenjima koja će unaprijediti kvalitet života svih stanovnika.

Podsjećamo, lokalni izbori će se održati 6. oktobra 2024. godine.

(Newipe)