PREDIZBORNA PIJACA: Šta su osim ignorisanja, stranke ponudile romskoj zajednici?

Piše: B.M.

U predizborno vrijeme nezavisni kandidati i oni ispred političkih partija obećat će i neostvarivo samo da dobiju željenu poziciju. Stranke koje imaju više novca, bolji marketing, obećavat će javno, na plakatima i u javnim nastupima, a oni sa manjim budžetom i slabijim imidžom rade to manje primijetno. Tako su u Tuzlanskom kantonu neki od kandidata za vijeća ispred romske manjine obilazili naselja i obećavali ljudima sa završenom osnovnom školom da će ih postaviti za direktore pojedinih preduzeća. To što su prethodne četiri godine bili praktično nevidljivi, nije im smetalo. Bilo je i drugih obećanja – čim se za njih glasa, onaj ko je glas dao dobit će novi sprat na već trošnoj kući, zajedno sa strujom, vodom i svom potrebnom infrastrukturom.

Da li političke partije i kandidati u svojim programima i predizbornim kampanjama imaju ozbiljne i, još važnije, ostvarive planove kako poboljšati život romske zajednice u BiH?

Portal Newipe pitao je najzastupljenije političke stranke u BiH upravo ovo pitanje. Nijedna od njih nije odgovorila na naš upit. Upite smo slali i aktuelnim načelnicima, primjera radi Nerminu Muzuru (Ilidža) i gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću (SDS), u kojoj živi jedna od najbrojnijih romskih zajednica u BiH. Nisu odgovorili na naša pitanja.

Planovi i realnost

Protukandidat Ljubiši Petrovići u Bijeljini je Vahidin Mulamustafić, jedan od rijetkih koji se u svojoj kampanji sjetio Roma. U okviru programa nazvanog Sidro Mulamustafić, kojeg podržavaju SDA, SDP i NiP tvrdi da će svim Romima u Bijeljini napraviti nove objekte, i „brinuti se o njima“. Starije će edukovati, mladi će se morati obrazovati. „Mušku stariju radnu populaciju“ (gdje su nestale žene u ovoj podjeli?, pitali bismo) će obučiti za rad i stimulisati domaće privrednike da ih zaposle. O Romima će se, obećava, brinuti na „kulturan, dostojanstven i nadasve ljudski način“.

Uz malo ograda, plan zvuči odlično. Kako ga Mulamustafić, pitali smo ga, planira ostvari, ako zaista i dobije funkciju?

Gdje će pronaći novac i hoće li lokalna zajednica sarađivati?

– Najmanji problem je stambeno zbrinuti naše komšije iz romske populacije. U tu svrhu i naš grad sa svojim budžetom i sa sponzorima može odgovoriti pozitivno – kaže za Newipe Mulamustafić.

On detektuje da se nikada nije ozboljno „prišlo toj populaciji i pokušalo ih se integrisati u naše društvo“

– I tu bih ja na to integrisanje dao akcenat – sva romska djeca od druge godine moraju ići u vrtiće, sva romska djeca moraju u školu ići – i sve to besplatno, kao i potrebna garderoba. Obavezno starije sve zaposliti da se nauče odgovornosti – ovaj proces će trajati nekih 20 godina, tamam dok ona generacija iz vrtića odraste. Kada pogledamo druge sredine odnos u Bijeljini prema toj populaciji nije loš. Ali još uvijek nedovoljan za samu integraciju te populacije u naše društvo.

I pored svoje vizije, misli da njegov izborni program nije došao do romske populacije jer „nema novca da bi se u gradu Bijeljini medijski eksponirao“:

– Ima jedan medij koji me je nazvao i ponudio da za 30.000 km mene čitav mjesec prati . Novca nisam imao i morao sam tu ponudu odbiti. Ali ću pokušati da sve njih obiđem i porazgovaram – zaključuje.

Ne staje svijet 6. oktobra

Osim Bijeljine, brojna zajednica živi i u Tuzli. Političke partije koje imaju svoje kandidate za načelnička i mjesta u vijeću a od kojih smo tražili konkretne planove nisu odgovorile na naša pitanja. No stanje na terenu odlično znaju nezavisni kandidati bliski romskoj populaciji. Nedžad Jusić vijećnik je u Gradskom vijeću Tuzle već dva mandata i ponovo je nezavisni kandidat za treći mandat. Posebnu kampanju ne provodi, kaže, jer smatra da je njegov rad u proteklom periodu dovoljno rekao o njegovim namjerama.

Radeći analizu programa političkih partija, niti jedna u programu nije imala ništa vezano za pripadnike nacionalnih manjina, pogotovo za Rome, što znači da nijedna politička partija u narednom periodu samostalno ili na neki način planira da pomogne romskoj nacionalnoj manjini, smatra Jusić.

Obilaze naselja, obećavaju ono što je nemoguće ostvariti, niti će imati moć.

Dijelom i zbog neostvarih obećanja koja daju, ali i podložnosti manipulaciji, Jusić je podnio inicijativu u Gradskom vijeću Tuzla, koja je otišla ka CIK-u, da ubuduće kandidati moraju donijeti ljekarsko uvjerenje o svom psihičkom zdravlju.

Kandidati koji uđu u općinska i gradska vijeća uime nacionanih manjina mogu u njima mnogo toga i postići ukoliko se zaista zalažu za manjine. Ne staje svijet 6. oktobra, kaže Jusić za Newipe:

–Ne želim da budem bilo čija ikebana, mnogi su me zvali, i to baš ti koji su angažovali ove druge, zvali su me da budem njihova marioneta. To mi ne pada na pamet, to ne bih ni po koju cijenu, pa sve da ne budem nikad izabran. Želim da budem predstavnik nacionalnih manjina s posebnim fokusom na Rome u gradu Tuzla. Pristaju ljudi na svašta jer imaju neke male interese, a možda ima i pritiska. Pozivam sve građane, a pogotovo Rome, da izađu na izbore i daju svoj glas po svojoj volji, za koga god smatraju da ih može predstavljati u narednom periodu. Ali, ukoliko date nekom glas onako, zbog nekih obećanja, nemojte se žaliti naredne četiri godine da vam ta obećanja nisu ostvarena. I na kraju, vjerujte djelima a ne obećanjima. 

Kakanj: prava manjina

Procjenjuje se da u Kaknju živi oko 2.500 Roma. Do prije nekoliko godina govorilo se o brojci od oko 3.000 ljudi, ali raseljavanje je pogodilo i ovu zajednicu. Behija Kulović kandidatkinja je Naše stranke za načelnicu Kaknja. Generalno, kaže za Newipe, Naša stranka se zalaže za prava nacionalnih manjina, socijalno ili po bilo kojem drugom osnovu ugroženih ljudi. Iako je mnogo toga regulisano zakonima na višim nivoima, naša sagovornica kaže da je na području općine Kakanj pohvalan projekat stambenog zbrinjavanja Roma, a u oktobru prošle godine je potpisan protokol za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece:

–Međutim, ovaj problem je i dalje jako izražen. Nažalost, na području općine nemamo dnevni prihvatni centar za djecu i omladinu koja su zatečena u prosjačenju. Za taj problem je nadležna općinska administracija i u narednom periodu maksimalno ćemo se angažovati da se takav centar otvori i opremi.

Kako bi se znala prava slika stanja na terenu, nedostaje socijalna karta, pa Behija Kulović smatra da je njena izrada dio sistemskog rješenja problema. Također, upozorava da su problem i niska socijalna davanja – dječiji dodatak iznosi 120 KM, i on nikada nije bio veći, podsjeća, ali to svakako nije dovoljno s obzirom na inflaciju:

– Međutim, problem je puno širi jer novac od dječijeg doplatka često završava u kladionicama ili na druge neprihvatljive načine. Meni kao prosvjetnoj radnici posebno je drago što vidim da je sve više udruženja koja pružaju podršku romskoj populaciji u obrazovanju i da sve više romske djece upisauje i završava srednju školu, pa i fakultete. U budućnosti ćemo svakako imati pozitivne efekte od ovakvih projekata ali je neophodno da se oni još jače promoviraju.

Rođendan u stambenom kontejneru

O planovima za romsku zajednicu na Ilidži i onome što su ostvarili tokom proteklog mandata pitali smo i aktuelnog načelnika Ilidže Nermina Muzura (NiP), ujedno kandidata i za naredni mandat. Nije odgovorio na naša pitanja. No javnost pamti da je u vrijeme njegovog mandata manja grupa Roma prebačena sa Ilidže u kontejnere u Rakovicu, o čemu je Newipe pisao. 

U to vrijeme jedan od vijećnika u Općini Ilidža bio je i Samir Avdić (SDP). Nekadašnji je predsjednik Foruma mladih SDP-a BiH Ilidža i potpredsjednik Kantonalnog odbora SDP BiH Sarajevo. Aktuelni član Glavnog odbora SDP-a BiH.

Svjestan je, kaže, da nije ugodno biti prebačen iz centra Ilidže u Rakovicu, „pograničnu mjesnu zajednicu Ilidže“:

–Ta lokacija na kojoj su boravili, a radilo se o potpuno neuslovnim objektima od lima i kartona, nalazila se u blizini vodozaštitne zone, a moglo se primijetiti i učestalo paljenje guma i otpada. Kada su prebačeni u Rakovicu bio je problem sa električnom energijom, jer Elektrodistribucija nije htjela priključiti struju zbog dugova – ali ko će plaćati te dugove? Problem je bio i udaljenost od škole, pa smo preko Opštine nabavili jedan kontejner gdje su se djeca pripremala za nastavu, prisustvovala radionicama, slavila rođendane…  

Na ovim izborima SDP nije pravio posebne programe koji se odnose na Rome, pa se Avdić referiše na program koji su imali za Opšte izbore prije dvije godine. Taj dio odnosi se na ljudska prava generalno (obrazovanje za sve), pa i prava manjina. Posebnih „predizbornih obećanja“ za ilidžanske Rome ove godine nemaju:

– Ove godine za lokalne izbore nismo pisali takve programe kao općinska organizacija SDP-a, više smo se bazirali na neke teze u vezi sa kapitalnim projektima, poput izgradnje pruge itd.

Naš odnos prema Romima možda najbolje ilustruje činjenica da smo na prošlim lokalnim izborima od svih stranaka na svojim listama za Opštinsko vijeće jedini imali i pripadnika te etnije.

Kako su u Vijeće ušla samo tri vijećnika, među njima nije bio kandidat o kojem Avdić govori.

Često se dogodi da vijećnici koji bi trebali da zastupaju prava manjina, čak i kada dobiju mjesto u vijeću, zapravo ne rade u interesu manjina, upozorava Nedžad Jusić.

Veliki broj vijećnika koji bude izabran ispred neke političke partije zapravo služi samo kao ikebana, putem koje stranke ostvaruju vlastite interese:

–U oko 22 opštine, grada, predviđeno je mjesto za pripadnike nacionalnih manjina. Tu se stranke sjete nacionalnih manjina, pogotovo Roma, i sada su kandidovali „svoje“ Rome, kako bi imali jednu ruku u općinskom, odnosno gradskom vijeću. Izabrani vijećnik je zakonom dužan da štiti prava nacionalnih manjina u toj lokalnoj zajednici, ali nažalost oni, ukoliko dobiju ta mjesta, zloupotrebljavaju i taj pripadnik nacionalnih manjina će morati pod pritiskom da štiti interese te političke partije. Nacionalne manjine, pogotovo Romi, neće imati ništa od takvog vijećnika. Mislim da je to šteta, ali je legalno – kaže Jusić za Newipe.

Mnogi, kada ih se pita za podršku manjinama, posežu za obrazovanjem i zapošljavanjem. SDP je, kaže Samir Avdić, podržao novi zakon o osnovnom obrazovanju na kantonalnom nivou, po kojem će i srednjoškolsko obrazovanje biti obavezno.

Newipe je pisao o tome da se zakonom ne obuhvata diskriminacija, nego da će se tretirati posebnim pravilnicima, čiji smo rok za izradu problematizovali.

(Newipe)